Kupina Loh Nes

  • Veliki plodovi: Loh Nes se ponosi svojim plodovima koji su veći od proseka, tamno ljubičaste boje, sočni i izuzetno slatki. Njihova intenzivna aroma čini ih idealnim za sveže konzumiranje, pravljenje džemova, sokova i raznih slatkiša.
  • Dug period berbe: Ova sorta donosi plodove od sredine jula do kraja avgusta, omogućavajući vam uživanje u svežim kupinama tokom letnjih meseci.
  • Otpornost: Loh Nes je otporna na mnoge bolesti, uključujući viruse i gljivice, što olakšava njen uzgoj i smanjuje potrebu za hemijskim tretmanima.
  • Snažni izdanci: Biljka raste do visine od 2-3 metra, sa čvrstim i zdravim izdancima koji podržavaju bogate berbe.
Категорије: ,

Опис

Loh nes – sorta kupine odličnog prinosa i otporna na bolesti

U našim uslovima loh nes ne gajimo bez sistema za navodnjavanje obzirom da ona dugo plodonosi i za svoj razvoj i rast traži dosta vode. Od svih novih sorti loh nes ima najveću otpornost na bolesti pre svega na ljubičastu pegavost, rđu kupine i plamenjaču. Ako se dobro uradi zaštita u vreme cvetanja ne pokazuje se velika osetljivost ni na sivu trulež.

Novija sorta kupina razvijena u Škotskoj, loh nes (loch ness) je samooplodna sorta bez bodlji na stabljikama. Plodovi su krupni, čvrsti i dobrog ukusa.

Loh nes se u nižim krajevima Srbije bere od početka jula, a u višim od polovine jula. Berba traje do kraja septembra, za desetak dana duže nego ostale sorte.

Sadnja se može obaviti u jesen ali se kod nas obično praktikuje na proleće kada dobije takozvane „bele korenčiće“. Nekada se sadilo na rastojanje 1,2 x 2,5 ili 1 x 3 (4000 kom/ha) međutim, zbog toga što su u pitanju sadnice sa polupodignutim izdancima manje bujnosti sada se sadi i 0,8 x 2,5 (5000 kom/ha) pa čak i 0,75 x 2,5 ( 5330 kom/ha) i na taj način i kod ove kupine mogu se dostići prinosi od 3 do 4 t/10 ari.

Loh nes daje vrhunske rezultate samo uz navodnjavanje

Kako pojašnjava diplomirani inženjer u Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi Srđan Stanojlović pre sadnje zemljište se mora pripremiti, poravnati i iznivelisati, podriti i uraditi agrohemijska analiza zemljišta.

Na osnovu nje ćemo ga pođubriti zatim, izvršiti duboku obradu i finu pripremu zemljišta. Prilikom sadnje mora se obezbediti dobar kontakt zemlje i korena tako da se posle sadnje moraju dobro zaliti sadnice da bi se istisnuo vazduh iz zone korena i obezbedio bolji prijem sadnica,“ pojasnio je Srđan.

U našim uslovima loh nes ne gajimo bez sistema za navodnjavanje obzirom da ona dugo plodonosi i za svoj razvoj i rast traži dosta vode. Kroz sistem za navodnjavanje mora se obezbediti i prihranjivanje vodotopivim đubrivima uglavnom na bazi kalijuma, azota i kalcijuma. Fosfor se uglavnom dodaje za posle sadnje i u prvoj godini.

Nekada je potrebno i koristiti rasprskivače kada su velike vrućine. Koristili su se noću ali u zadnje vreme se pokazalo da je to bolje raditi tokom dana, i to skoro sve vreme kad su najveće sunčane insolacije. Naravno, za ovu operaciju je potrebno imati veliku količinu vode. Loh nes kako pojašnjava Srđan daje vrhunske rezultate samo uz navodnjavanje.

Oprezno s mrežama za zasenu

Poslednjih godina dosta se priča o upotrebi mreža za zasenu. Tu se kako napominje Srđan mora biti oprezan. „U principu njena primena ima ekonomsku opravdanost, ali nekih godina ona onemogućava normalno sazrevanje plodova, a kasnije i samo sazrevanje izdanaka za zimu. Zato je najbolje da se ona instalira tako da bude po mogućstvu montažno – demontažna ili da se bar može svezati po vrhu žice da nam ne bi na hladnijim i vlažnijim godinama napravila više štete nego koristi,“ pojašnjava on. Inače, sama mreža za zasenu može povećati prinose i do 35 odsto.

Od svih novih sorti loh nes ima najveću otpornost na bolesti pre svega na ljubičastu pegavost, rđu kupine i plamenjaču. Ako se dobro uradi zaštita u vreme cvetanja ne pokazuje se velika osetljivost ni na sivu trulež. Zaštita od truleži mora biti jako dobra, obzirom na njenu relativnu osetljivost izazvanu dugim periodom plodonošenja od skoro 50 dana a samim tim i dugim periodom cvetanja.

Loh nes najpoželjnija kupina u Evropi

Ukus ove kupine podseća na ukus divlje, pa je najpoželjnija kupina na pijacama i kod nas i u Evropi. Njena crna boja je tako izražena da ostaje i tokom zamrzavanja i prerade, a čvrstina ploda je čini najtransportabilniju kupinom.

Veoma je krupna, masa ploda može biti i preko 6,5 grama, kompaktnog je oblika i sjajne crne boje. Sadržaj šećera može ići i do 15 briksa, a kiselina 10 gr/l. Povoljan odnos šećera, vitamina, minerala i antioksidanata je ubraja u grupu najkvalitetnijih kupina.